Finansije i Osiguranje - Hrvatska

PBZ: kontrolom troškova banke povećale dobit 19 posto

Konsolidirana aktiva banaka, koja je u godinama prije krize redovito bilježila dvoznamenkaste godišnje stope rasta, nakon oporavka u 2010. u prva tri mjeseca ove godine mirovala je (u usporedbi s krajem prošle godine) te je došlo tek do restrukturiranja među stavkama imovine i obveza, ističe se u najnovijoj tjednoj analizi Privredne banke Zagreb (PBZ).

Najvidljiviji je pad inozemne aktive banaka (19,5 posto, odnosno 9 milijardi kuna), što je najvećim dijelom posljedica smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 20 na 17 posto. Takvo kretanje aktive banaka upućuje na to da je proces financijskog produbljivanja trenutačno u fazi mirovanja. PBZ-ovi analitičari ocjenjuju da će se u ovoj godini omjer bankovne aktive i BDP-a zadržati na razini prošlogodišnjih 117 posto, a ponovna dinamizacija procesa može se očekivati tek u slučaju postizanja viših stopa rasta.

Krediti banaka u odnosu na kraj prošle godine u ožujku su bili viši 2,3 posto, dok je godišnja stopa nastavila rasti i premašila razinu od 8 posto, a koja će se, vjeruju analitičari, zadržati do kraja godine. U nastavku godine očekuju pojačano kreditiranje korporativnog sektora. Što se tiče sektora stanovništva, analitičari PBZ-a podsjećaju da pozitivne stope bilježe tek stambeni krediti. Pritom dodaju da oporavak potražnje u ovoj godini nije izgledan, a na što ukazuju i nadalje visoke stope rasta štednje građana koje pokazuju oprez te odgađanje potrošnje i investicija.

Njihove procjene govore i da će se ove godine nastaviti rast udjela loših kredita, iako sporijim tempom nego u godini ranije. Tako će kod sektora poduzeća povećan volumen kreditiranja ove godine dovesti do porasta udjela novih plasmana u portfeljima banaka, što s jedne strane dovodi do poboljšanja omjera, dok bi s druge strane neka od reprogramiranih dugovanja ove godine mogla biti klasificirana u lošije kategorije. PBZ-ovi analitičari očekuju da će udio B i C kredita u kreditima plasiranim poduzećima porasti, pri čemu konsolidaciju vide u djelatnostima trgovine i prerađivačke industrije te dodatni rast u sektoru građevinarstva.

Kod sektora stanovništva situacija je ponešto drugačija s obzirom na to da zbog slabe potražnje nema priljeva novih kredita koji bi utjecali na poboljšanje omjera, ali ni novih elemenata koji bi doveli do rasta loših kredita tempom koji je zabilježen lani. Treba podsjetiti da je u ovoj godini značajan negativan utjecaj na kvalitetu kredita imao prošlogodišnji uzlet švicarskog franka, koji bi se i ove godine trebao zadržati na visokim razinama. Slijedom toga, analitičari očekuju da će udio loših kredita kod stambenih kredita porasti s prošlogodišnjih 4,5 posto za oko 1 postotni poen krajem ove godine, što je ipak i dalje razina koju ocjenjuju stabilnom. Kod ostalih kredita (potrošačkih, nenamjenskih, prekoračenja po tekućim računima) i kartičnih kredita očekuju zadržavanje udjela na istim razinama, a moguće je i blago poboljšanje kod kredita kraćih ročnosti.

Unatoč nepovoljnom trendu kretanja kvalitete plasmana te posljedičnom rastu troškova ispravaka vrijednosti, banke su u prvom tromjesečju ove godine povećale neto dobit za 19 posto na godišnjoj razini, što je sudeći prema izvješćima najvećih banaka proizašlo iz smanjenja kamatnih troškova te kontrole operativnih troškova, na što ukazuje poboljšanje omjera troškova i prihoda koji je smanjen 5,2 postotnih poena u Zabi, 2,9 postotnih poena kod PBZ-a te 2,2 postotnih poena kod Erste Grupe.